NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

OTP INVEST Objavljeno: 25.07.2016
Makroekonomski pregled

Makroekonomski pregled

Hrvatska ima već nekoliko kvartala rasta BDP-a iza sebe, iako taj rast još uvijek nije dovoljan da bi se otklonile nagomilane neravnoteže nastale nakon globalne financijske krize. Osobna potrošnja je jako važna u strukturi doprinosa rastu BDP-a kada se radi o Hrvatskoj, ali i o drugim zemljama. Zato se podatak o realnom rastu osobne potrošnje prati s osobitom pozornošću.



Ovaj indikator osobne potrošnje raste već 20 mjeseci uzastopno što znači da se radi o trendu, a ne o izoliranom slučaju. Međutim treba istaknuti ovom prilikom činjenicu da je taj rast uglavnom posljedica vanjskih faktora. Pad cijene nafte, poticajna monetarna politika u Europskoj uniji i znatno povećanje broja stranih turista u Hrvatskoj su neki od glavnih razloga rasta osobne potrošnje. Isto tako raduje podatak o rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, a gotovo da bi se moglo ustvrditi da taj rast dodatno ubrzava.



U zadnje dviie, tri godine dosta velikih hrvatskih kompanija se našlo u procesu predstečajne nagodbe što je utjecalo na neiskorištenost kapaciteta u industriji. Neke od tih kompanija su ponovo aktivne, a isto tako raste broj narudžbi iz Europske unije zbog rasta ekonomije zemalja ove asocijacije. Ono što Hrvatskoj nedostaje već dugo vremena su direktne strane investicije (FDI) za gradnju industrijskih tvornica s proizvodnjom prije svega usmjerenom na izvoz. No to je dio jedne šire priče o nekonkurentnosti, lošoj poslovnoj klimi, neučinkovitom pravosuđu itd...



Kako hrvatska ekonomija lagano ubrzava tako se stopa nezaposlenosti lagano smanjuje, mada treba biti iskren i reći da je ta stopa još uvijek jedna od većih u Europskoj uniji. Također, jedan dio radnika iskoristio je priliku i potražio posao u inozemstvu nakon otvaranja granica za hrvatske radnike. To je djelovalo pozitivno jer se smanjio pritisak na tržištu rada, ali dugoročno nije pozitivna pojava jer je uglavnom riječ o vrlo kvalitetnoj radnoj snazi. Nedostatak radne snage se već lagano osjeti u turističkim kompanijama i očito je da će one morati povećati plaće kako bi zadržale ili privukle novu radnu snagu.



Cijelu prošlu godinu i početak ove godine Hrvatska je imala negativnu inflaciju (deflaciju) što je prije svega posljedica velikog pada cijene nafte tj. ostalih energenata. Kako su cijene energenata jedan od najvećih troškova u proizvodnji gotovo svih proizvoda ili usluga, znači da svaki veći pad cijene nafte čini proizvodnju jeftinijom. S određenim vremenskim pomakom to se prenosi i na cijene proizvoda koji pojeftinjuju što povećava kupovnu moć stanovništva. Međutim kako je tijekom zadnja tri mjeseca došlo do oporavka cijene nafte, u narednom periodu može se očekivati lagani rast cijena, a time i inflacije. Ipak taj rast neće biti tako snažan, osim u slučaju dodatnog ubrzavanja BDP-a kada krene proces povećavanja plaća.



Hrvatska je u zadnje dvije godine imala značajan rast izvoza no taj trend se malo usporio u ovoj godini. Potvrdila se teza da je veliko europsko tržište odlična prilika za male propulzivne kompanije koje su usmjerene na izvoz, jer je u upravo u tom segmentu rast izvoza u zadnjih par godina ostvario najveći rast. Za još veći rast izvoza trebalo bi, između ostalog, unaprijediti sustav gospodarske diplomacije u kojoj će hrvatski diplomatski predstavnici biti u službi hrvatskih izvoznika te im pružati kvalitetne informacije i kontakte u zemljama u kojima zastupaju Republiku Hrvatsku. S pravom se može reći da je izvoz ogledalo kvalitete pojedine ekonomije, jer se vrlo lako može uočiti da su zemlje koji su veliki izvoznici ujedno i zemlje s vrlo visokim standardom i velikim iznosom BDP per capita.

Podaci o proračunskom manjku u Hrvatskoj za 2015. godinu su bili pozitivno iznenađenje za veliku većinu analitičara. Ipak to nikako ne bi smjelo uspavati vladine dužnosnike koji bi morali još intenzivnije prionuti i ubrzati provođenje strukturnih reformi. Bez ozbiljnijeg pristupa tom problemu Hrvatska neće biti u stanju ostvariti veće stope rasta BDP-a, koji bi morao biti veći od 3% godišnje da bi se znatnije povećao životni standard.

OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Ključne riječi:
OTP Invest ~ analiza ~ makroekonomija ~ BDP

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2026)(na kraju Q2 - 2026)

(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste SEE Equity - klasa A A +20,96%  3
Erste SEE Equity - klasa B +20,38%  3
ZB CEE Equity +19,30%  4
A1 A +19,05%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,14600 0,00
-0,18%
GBP
0,85880 0,00
0,06%
CHF
0,94620 0,00
-0,04%
JPY
180,94000 2,19
1,23%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
127,07 €
17.09.2026
0,25%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Erste AM fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
ZB Bond Select - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.09. 16:00  4375,88
6,64
0,15
CROBEX10* 18.09. 16:00  2851,86
-0,68
-0,02
CROBEX10tr* 18.09. 16:00  3371,62
-0,79
-0,02
ADRIAprime* 18.09. 16:00  3713,68
-38,99
-1,04
CROBISTR* 18.09. 16:31  187,3401
0,01
0,01
CROBIS* 18.09. 16:31  98,024
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:22 18.09.2026)
(17:08:22 18.09.2026)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
1.042,00 €
1,76%
1.018.576,00 €
ADRS2
104,00 €
3,48%
489.881,50 €
ARNT
45,00 €
-1,32%
375.420,00 €
HT
39,10 €
-2,25%
238.198,10 €
KODT2
4.190,00 €
3,20%
162.760,00 €
BSQR
29,60 €
2,07%
155.030,80 €
ZABA
23,80 €
0,00%
133.576,80 €
7SLO
66,65 €
-0,37%
104.940,55 €
KODT
4.380,00 €
0,23%
101.980,00 €
7POL
11,50 €
0,00%
99.537,30 €
Redovni dionički promet:   
3.546.951,50 €
Redovni obveznički promet:   
4.877,96 €
Sveukupni promet:   
4.917.729,46 €