ECB je počeo s najavljenim programom monetarnog labavljenja, te je u prva dva tjedna otkupljeno oko 32,5 milijardi eura. U javnom nastupu predsjednik Draghi je istaknuo kako će se ukupni planirani mjesečni otkup od 60 mlrd EUR prilagođavati uvjetima na tržištu. Također, obveznice se neće kupovati na primarnim izdanjima, a na sekundarnom tržištu kupovat će se i obveznice s negativnim prinosom do -0,2% (kamatna stopa na depozite u ECB-u). Početak QE programa dovelo je do pada prinosa na njemački Bund na povijesno najnižu razinu, dok je dolar ojačao u odnosu na euro na 12-godišnji maksimum.

Nadalje, izašao je niz pozitivnih podataka za euro zonu - rast njemačkog BDP-a za 4Q, rast španjolske maloprodaje najviši od 2003., uslužni PMI indeks u Francuskoj najviši nakon 2011., građevinski radovi u Njemačkoj rasli najbrže nakon 2013. Naime, niska cijena nafte, slab euro, povoljnije kretanje kreditne aktivnosti kao i mjere ECB-a djeluju pozitivno po gospodarstvo.

Sukladno očekivanjima, Fed je napustio riječ „strpljivo" te tako ostavio otvorenom opciju podizanja bazičnog kamatnjaka u lipnju. Međutim, iz Fed-a su ponovno naglasili da će takva odluka ovisiti prvenstveno o objavi pokazatelja. S obzirom na nedavne podbačaje pokazatelja, time su implicitno nagovijestili veću vjerojatnost podizanja bazičnog kamatnjaka u rujnu. Povrh toga, snižene su projekcije temeljne stope inflacije u 2015. i 2016. godini. Yellen je spomenula da unatoč „snažnom otvaranju radnih mjesta i oporavku tržišta rada i dalje postoje rizici u vidu pada izvoza i sporijeg oporavka tržišta nekretnina".

Kinesko gospodarstvo nastavlja postepeno usporavati (usporava rast industrijske proizvodnje, investicija, maloprodaje, trgovine nekretninama) u naporima da se ekonomija transformira iz one bazirane na izvozu i investicijama u onu kojoj je potrošnja pokretač rasta. Postavljen je cilj rasta BDP-a u 2015. na 7%, što je najniža stopa u posljednjih 11 godina. Nadalje, kineska središnja banka početkom ožujka je snizila referentnu kamatnu stopu za 25bp na 5.35%, a guverner je krajem mjeseca upozorio kako drugo najveće svjetsko gospodarstva mora budno paziti na znakove deflacije. Kinesko nekretninsko tržište je također dobilo poticaj kroz smanjenje propisanih vlastitih sredstava kod kupnje drugog stana s 60% na 40%. Tržišta očekuju dodatno monetarno popuštanje kako bi se spriječilo usporavanje rasta BDP- a brže od očekivanog.

Pitanje restrukturiranja otplate grčkog duga i dalje je neriješeno te predstavlja jedno od glavnih rizika za volatilnosti na financijskim tržištima. Naime, Njemačka nastavlja s oštrom retorikom dok grčki premijer Tsipras inzistira na restrukturiranju programa otplate duga. Grčka je krajem mjeseca predala listu reformi, pri čemu se EU očitovala da pregovori idu u konstruktivnom smjeru. U međuvremenu je Fitch spustio rejting Grčke s B na CCC. Ipak, bojazan od prelijevanja negativnih utjecaja eventualnog Grčkog defaulta na ostala gospodarstva euro zone je manja nego u periodu od 2010-2012.

U ožujku je došlo i do novih geopolitičkih rizika uslijed napada na Jemen od strane Saudijske Arabije i njenih saveznika. Naime, rastu zabrinutosti da bi se sukobi u Jemenu mogli preliti na ostatak regije te ugroziti svjetsku opskrbu naftom.

DAX dosegnuo novi povijesni maksimum

Na krilima ekspanzivne monetarne politike ECB-a, nastavila se atraktivnost dionica europskih razvijenih tržišta. Pritom je njemački DAX dosegnuo novi povijesni maksimum s rastom od preko 22%, dok je francuski CAC u plusu oko 18% od početka godine. U tom svjetlu, neriješeno pitanje restrukturiranja grčkog duga, kao i još uvijek nepotpune implementacije i nepoštivanja rusko-ukrajinskog dogovora iz Minska ne predstavljaju veći uteg financijskim tržištima.
Osim europskih burzi, sličan dvoznamenkasti rast od početka godine ostvarila su i glavna azijska dionička tržišta, također na krilima ekspanzivnih monetarnih politika tamošnjih središnjih banaka. S druge strane, vodeći američki dionički indeksi dosegnuli su nove povijesne maksimume na početku ožujka, da bi se prema kraju mjeseca korigirale uglavnom zbog jačanja dolara i pada cijena nafte, ali i razočaravajućih posljednjih podataka iz gospodarstva. Za razliku od europskih i azijskih burzi, američke bilježe stagnaciju od početka godine.
Regionalne burze su ožujak uglavnom završile u minusu, čime su se vratile razinama s početka godine. Na domaćem tržištu kapitala glavna tema su potencijalne javne ponude dionica HEP-a i HAC-ONC-a, dok se unutar vladajuće koalicije u Sloveniji događaju prepucavanja na relaciji premijera i ministra obrane oko privatizacije Telekoma Slovenija. U Rumunjskoj su kompanije počele objavljivati odluke o isplati dividendi uz nastavak visokih dividendnih prinosa.

Hrvatska se zadužila za dodatnih 1,5 mlrd eura

Obveznice su mjesec završile s miješanim predznacima pri čemu su prinosi obveznica razvijenih zemalja Europe padali, dok su prinosi na obveznice zemalja CEE većinom rasli. Nerazriješena situacija u Grčkoj i dalje uzrokuje povremenu veću volatilnost na obvezničkim tržištima.
Politikama dodatnog monetarnog labavljenja u ožujku su se pridružile Rumunjska i Mađarska koje su snizile ključne kamatne stope na rekordno niske razine (-25bp na 2,0%, odnosno -15bp na 1,95%).
U ožujku se Hrvatska zadužila za dodatnih 1,5 mlrd eura izdanjem 10-godišnjeg eurobonda po do sad najnižem zabilježenom prinosu (3,25%). Uz solidan interes investitora potražnja je premašila 6,2 mlrd eura. Izdanje je ostvareno u uvjetima najnižih povijesnih prinosa na obvezničkim tržištima, no hrvatski prinos od 3,25% je još uvijek najviši prinos u EU.
U potrazi za većim povratom atraktivni prinos nude rizičnija izdanja pa je i Crna Gora uz solidan interes investitora plasirala 500 milijuna eura vrijednu euroobveznicu uz prinos od 4%. Veći prinos rezultat je i većeg rizika male, nerazvijene ekonomije kao što je crnogorska.
Slovenija je izdala 20-godišnju domaću obveznicu prinosa 1,62%. Još jedna u nizu zemalja koja je odlučila iskoristi trenutnu situaciju na tržištu i jeftino se zadužiti. U 2014. godini slovenska ekonomija se značajno oporavila uz rast BDP-a od 2,6% godišnje, koji je prije svega bio potaknut izvozom i EU fondovima.
Narodna banka Srbije smanjila je kamatne stope za 50bp na 7,5% sa željom poticanja gospodarskog rasta. U međuvremenu je Svjetska banka odobrila Srbiji kredit u iznosu od 88,3 milijuna eura s namjerom reformi državnih poduzeća. Prvi dio iznosa kredita usmjerit će se na rješavanje pitanja 514 društvenih poduzeća koji se nalaze u portfelju Agencije za privatizaciju. Svjetska banka pripremila je ukupno 619 milijuna dolara zajmova za Srbiju uvjetovanih provođenjem reformi zatraženih od strane MMF-a.

Tečaj EUR/HRK pao je s 7,675 na 7,645 krajem ožujka

U ožujku nije bilo većih promjena kamatnih stopa na međubankarskom tržištu. Tečaj EUR/HRK pao je s 7,675 na 7,645 krajem ožujka, uz snažniji pad sve do 7,615 u prvom dijelu mjeseca koji je trajao tjedan dana i bio je izazvan velikom ponudom eura na tržištu zbog konverzije kredita.

Izvor: ZB Invest