Dionice je svakako bolje kupiti kad su jeftinije, tj. kad se njihova cijena korigira - tzv. Buy the Dip strategija, koja u osnovi kaže kako se pri kupnji dionice na nižim vrijednostima (tzv. Dip) stvara bolja startna pozicija za budući rast njihove vrijednosti. Naravno, to vrijedi kod dionica čija vrijednost ne pada zato što sama kompanija ima značajno smanjenje prihoda zbog gubitka tržišne utakmice ili je upala u druge objektivne probleme. Vrijednost takve dionice možda se nikad ne oporavi pa trenutna niža vrijednost, tj. Dip i nije dip u dugom roku.

Zbog smanjenja rizika izloženosti jednoj dionici iskusni investitori najčešće ulažu u više dionica, dioničke fondove ili čitave indekse. Takva se strategija u dugom roku može poduprijeti i činjenicom da su dionički indeksi u duljem roku samoregulirajući i da imaju sposobnost izbacivanja „loših" kompanija te konstantno privlače nove uspješne kompanije. Dakle, većina dioničkih indeksa je samoobnovljiva te kao takvi mogu biti interesantni i manje profesionalnim pojedincima koji razmišljaju o investiranju u dionice.

Ovo ću pokušati prikazati kroz kretanje sastava dioničkog indeksa S&P 500 - indeksa najvećih američkih kompanija koje su izlistane na burzi. Indeks je 1957. g. predstavila kuća Standard and Poors i danas predstavlja najvažniji indeks najvećih američkih kompanija.

S&P 500 je indeks kod kojeg udio pojedine dionice ovisi o njezinoj tržišnoj kapitalizaciji (tj. vrijednosti kompanije na tržištu). Sastoji se od 500 najvećih američkih kompanija i smatra se glavnim ekonomskim indikatorom dioničkog tržišta i američkog gospodarstva. Njegov se sastav znatno mijenjao kroz vrijeme.

Pregled najvećih 10 pozicija u indeksu 2020. vs. 2009.

Kada bismo usporedili sastav S&P 500 iz 2009. prema sektorima s onim današnjim, možemo uočiti da je došlo do značajnih izmjena u njegovu sastavu. Tako je udio tehnološkog sektora (zbog jednostavnosti prikaza u tehnološki sektor ubrojit ćemo i komunikacije) u indeksu porastao s cca 18% na preko 30%, dok je istovremeno udio energetskih kompanija u indeksu pao s preko 13% na manje od 3%. Na porast udjela tehnološkog sektora utjecali su izlasci na burzu kompanija poput Facebooka koje su svojom veličinom zasjele među top pozicije u indeksu. Važnost tehnološkog i komunikacijskog sektora imamo priliku vidjeti i u našem svakodnevnom životu posebno otkad većina nas svakodnevne zadatke i komunikaciju može obavljati dislocirano.

Kretanje vrijednosti S&P 500 indeksa na mjesečnoj razini prilagođen za inflaciju (inflation adjusted)

Kada pogledamo gornju sliku, možemo zamijetiti kako je indeks kroz povijest imao značajnih padova uslijed raznih kriza i recesija, ali su na njegov kasniji rast najviše utjecale nove, propulzivnije industrije koje su ga pogurale na nove najviše vrijednosti. Istovremeno, kompanije koje su postajale sve manje značajne vremenom bi ispale iz indeksa. Taj se proces stalno ponavlja te se indeks stalno „osvježava". Istovremeno možemo zaključiti da je u svakom značajnijem padu vrijednosti indeksa veća šansa za buduće zarade.

Indeksu se možemo izložiti na više načina:

• kupnjom svih 500 dionica iz indeksa - što je skupo i neefikasno;
• ulaganjem u ETF na taj isti indeks - ETF (Exchange Traded Fund) je fond kojim se trguje na burzi kao dionicom, a cjenovno se ponaša kao indeks, tj. vrlo vjerno prati njegovo kretanje;
• kupnjom udjela u odgovarajućem investicijskom fondu koji ulaže u dionice iz indeksa.

Samostalna kupnja dionica ili indeksa kroz ETF-ove u manjim iznosima može nositi i značajne brokerske i skrbničke troškove, a i poreznu obvezu. U slučaju ulaganja u investicijske fondove na dulji rok to nije slučaj, budući da oni pri ulaganjima koriste ekonomiju razmjera i na taj način značajno umanjuju trošak investiranja.

Gledajući kretanja dioničkog tržišta svatko od nas želi pogoditi upravo „dno" u kojem su cijene najniže i tada kupiti dionice ili dionički fond. To često nije moguće niti realno, jer obično kad je tržište blizu dna, svima se čini kako sutra neće biti bolje i da nema pozitivnih vijesti koje mogu potaknuti rast dionica. Štoviše, ljudima koji nemaju puno iskustva s ulaganjima na dioničkim tržištima ne preporučuje se ulaganje značajne imovine odjednom.

Ako nismo sigurni je li nastupilo „dno" ili je volatilnost tržišta još uvijek velika, uvijek je dobro rasporediti svoja ulaganja kroz određeno vrijeme negativnih kretanja kako bi prosječna cijena kupnje bila što povoljnija, što je kod ulaganja u fondove iznimno jednostavno. Pritom imajmo na umu kako je ulaganje u dioničke fondove dugoročna investicija.

Pravo vrijeme za ulaganja u dionice je uvijek kada su one „jeftine" i kada imamo dovoljno vremena čekati na oporavak tržišta. Uzevši u obzir sve ranije navedeno, odabir industrija koje će u budućnosti dominirati svjetskim indeksima najbolje je prepustiti stručnjacima.

Fond menadžeri koriste internu analizu kako bi odabrali upravo sektore koji bi mogli biti najmanje pogođeni te one koji bi se mogli najbrže oporaviti. Također imaju mogućnost pronaći konkretne dionice koje su zbog potrebe za likvidnošću pale više nego konkurenti koji su u sličnoj situaciji, što im u slučaju povratka likvidnosti daje šanse za brži oporavak vrijednosti.

Za investitore koji se žele izložiti dioničkom tržištu i spremni su na višu razinu rizika, naši dionički fondovi InterCapital Global Equity i InterCapital SEE Equity mogu poslužiti kao efikasan način postizanja izloženosti i diverzifikacije globalnim i regionalnim dioničkim tržištima.

S druge strane, trenutačna nestabilnost je otvorila mnoge investicijske prilike na tržištima i u svrhu maksimizacije budućih povrata uz niži/umjeren rizik velik dugoročni potencijal vidimo u balansiranim i konzervativno balansiranim strategijama koje dio imovine investiraju u dionice. Takve strategije imaju fondovi InterCapital Balanced i InterCapital Income Plus.

Maja Menićanin,
InterCapital Asset Management d.o.o.