Europska središnja banka vratila optimizam na tržišta
Nakon što su zapadna dionička tržišta rasla od lipnja, u drugoj polovici kolovoza došlo je do zaustavljanja rasta. Početkom rujna u fokusu tržišta bili su potezi Europske središnje banke, te su ulagači uvjereni da je predsjednik ECB-a, Mario Monti, odlukom o neograničenom kupovanju državnih obveznica na dobrom putu ka spriječavanju kolapsa Eura. Čini se da investitori imaju povjerenja u "Super Maria" te su indeksi u četvrtak (06.09.2012. godine) dosegli ili premašili najviše razine iz ožujka ove godine.

Njemački DAX trgovanje je u četvrtak završio na 7.159,00 bodova što je vrijednost na kojoj je bio u ožujku ove godine. Isto vrijedi i za američki Nasdaq, dok je S&P 500 dostigao razinu od 1.432,00 boda što je iznad vrijednosti od ožujka ove godine te se nalazi na četverogodišnjem vrhuncu. Dakle, čini se da je intervencija ECB-a (kao i spremnost američke središnje banke), dala vjetar u leđa tržištu jer su inače rujan i listopad tradicionalno slabiji mjeseci u godini što se tiče trgovanja na burzama.

Slika 1: Kretanje američkog indeksa S&P 500

Mario Draghi, predsjednik ECB-a objavio je proteklog mjeseca kako će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi smirio dionička tržišta i donio mjere za ublažavanje dužničke krize.  Isprva se činilo kako je predsjednik ECB-a preoptimističan te da su njegove izjave uzete s rezervom s obzirom na neusklađenost europskih partnera, tako da su u prvi čas tržišta zabilježila padove. Nakon toga došlo je do brzog oporavka i rasta, inače umjerenog do sredine kolovoza te su na taj način indeksi probili neke psihološke razine. Iznenađuje lakoća kojom je njemački DAX probio razinu od 7.000,00 bodova dok je američki S&P 500 lako dosegnuo razinu od 1.400,00 bodova. Dodatnu snagu tržišta su pokazala time što su se ove dvije razine pokazale kao dobra potpora. Iako potezi g Draghija nisu u prvi mah tržištima djelovali uvjerljivo, tržišta su vrlo brzo shvatila da je malo vjerojatno da prvi čovjek ECB-a blefira.

Intervencija središnje banke, a predsjednik FED-a je na tradicionalnom susretu u Jackson Halleu spomenuo mogućnost daljnje intervencije, podigla je u kolovozu cijene zlata. Čak i ranije ove godine cijena zlata je u više navrata testirala razinu od 1.550,00 dolara po unci. Ta potpora se pokazala vrlo čvrsta te su se na toj razini uključili i kineski kupci. U kolovozu je nastavljen rast te je cijena porasla do 1.700,00 dolara po unci. U usponu je i cijena srebra te je njen rast u promatranom razdoblju premašio 20 posto.

Slika 2: kretanje cijene zlata

Zbog očekivane intervencije ECB-a došlo je i do smirivanja obvezničkih tržišta u Europi. Tako su napokon pale kamate na španjolske i talijanske obveznice.  Prve su pale na razine ispod šest posto, dok su druge malo niže te su sada nešto više od pet posto. Ovo se pozitivno odrazilo i na talijanske i španjolske dionice. Gledano po sektorima snažnije su se oporavile bankarske dionice te dionice rudarskih kompanija. Oporavak je uslijedio u onim sektorima koji su bili najviše pogođeni usporavanjem svjetskog gospodarstva te krizom. Ako pogledamo cijenu bakra, koja je u prošlosti bila dobar pokazatelj gospodarskih aktivnosti, ona se trenutno nalazi na dnu. Cijena bakra se smatra vrlo dobrim indikatorom tako da se nadamo da će se njegova cijena stabilizirati.

Rastu indeksa na kraju prvog tjedna rujna, doprinijeli su i nešto bolji gospodarski podaci posebno iz SAD-a (broj novih radnih mjesta i smanjenje broja naknada za nezaposlene) koje su zbog samodostatnosti svog gospodarstva manje osjetljivi na pad gospodarske aktivnosti u Europi. Makroekonomski podaci su se u ostatku svijeta pogoršali, što osobito vrijedi za Europu, gdje je PMI indeks ponovno u padu. Europska središnja banka je snizila prognozu gospodarskog rasta za ovu i iduću godinu. Ovogodišnji rast u eurozoni snižen je za 0,40 posto (prethodna prognoza bila je -0,10 posto), dok se za sljedeću godinu prognozira rast od 0,50 posto (pretkodna prognoza bila je 1,00 posto).

Na žalost, ECB je također revidirao prognozu inflacije, i to prema gore. Ona bi u ovoj godini trebala iznositi 2,40 do 2,50 posto a u idućoj godini od 1,60 do 1,90 posto. Takva prognoza veće inflacije je razumljiva stoga što je Središnja banka zadržala ključnu kamatnu stopu na razini od 0,75 posto.

Povjerenje u poteze ECB-a očituje se i u tečaju eura koji je u kolovozu, kao i početkom rujna ojačao u odnosu na američki dolar. Od lokalnog dna, sa kraja srpnja kada je dotaknuo razinu od 1,20 USD, dobio je na vrijednosti za više od pet posto i trenutno je na razini od 1,2674 USD.

Slika 3: tečajne razlike

Pozitivna atmosfera se u petak ujutro (07.09.2012.)  preselila iz Europe u Aziju. Azijski indeksi, pogotovo kineski u Hong Kongu, u ovoj su se godini suočili s hlađenjem kineske ekonomije, što je rezultiralo skromnim porastima indeksa. Ali samo u petak ujutro HSI indeks u Hong Kongu porastao je za tri posto. Pozitivnoj atmosferi u Europi i SAD-u pomogle su najave kineskih vlasti kako će dodatnim infrastrukturnim projektima potaknuti rast kineskog gospodarstva. S obzirom da su nam poznati učinci takvih mjera iz 2008. godine, razumljiva je i pozitivna reakcija ulagača. Nakon četiri godine financijske krize, njeno postupno jenjavanje svakako bi bilo dobrodošlo te bi se vratilo povjerenje na financijska tržišta.

Da nije sve tako crno pokazuje i posljednji primjer iz Hrvatske. Nova vlada je provođenjem poreznih reformi uspjela uvjeriti agenciju za kreditne rejtinge Fitch u stabilnost financija te ona postojeći rejting iz negativnog pretvorila u onaj sa stabilnim izgledima. Ministar financija Linić je zadovoljan time izjavio da iako mjere nisu popularne u javnosti da su pokazale pozitivan utjecaj na budućnost. To znači više investicija i radnih mjesta u budućnosti.

mag. Aleš Borko
fond menadžer,
Ilirika Investments